Novosti

Niste novi u svijetu obrazovanja. Ravnatelj ste ustanove za obrazovanje odraslih Dante,  koja već više od 30 godina nudi programe za odrasle. Koliko je obrazovanje danas na cijeni i jesu li ljudi spremni ulagati u svoje znanje više ili manje nego prije?

Da, obrazovanje je danas neosporno na cijeni. Usudio bih se reći više nego prethodnih desetljeća kada je vladala svojevrsna apatija i nedostatak vjere u ulaganje u sebe. Statistike pokazuje da je u Hrvatskoj, nažalost, i dalje niska uključenost u programe obrazovanja odraslih. Ipak, mora se napomenuti da se, zahvaljujući brojnim europskim projektima i sufinanciranjima od strane države, i to polako mijenja. Naša Ustanova tome doprinosi na način da sudjeluje u više od 50 europskih projekata u sklopu kojih nudi brojne besplatne edukacije za građane. Usto sudjelujemo i u velikom nacionalnom projektu Vaučeri, koji našim građanima omogućuje pohađanje besplatnih obrazovnih programa.

Kako ste se uopće u početku svoje karijere odlučili za obrazovanje?

Oduvijek sam bio okružen osobama koje su se bavile obrazovanjem i obrazovanje je oduvijek bila jedna od it-tema o kojoj se razgovaralo. Sada već davne 2007. pružila mi se prilika preuzeti školu Dante d.o.o. od bivše vlasnice. Tada je Dante bio sinonim za učenje talijanskoga jezika, a danas je, usudio bih se reći, puno više od toga.

Uz Dante licencirani ste trener programa Curriculum globALE (dakle, trenirate druge koji rade u obrazovanju) te predsjednik Zajednice za razvoj ljudskih potencijala i obrazovanja odraslih HGK. Koja su Vaša razmišljanja o obrazovnom sustavu u Hrvatskoj? Što uočavate kao gorući problem?

Mislim da je obrazovanje u svakoj zemlji, pa tako i Hrvatskoj najvažniji resurs za budućnost. Ne volim govoriti o problemima, puno radije govorim o izazovima i prilikama. Usudio bih se reći da svaka promjena polazi od pojedinca. To u svijetu obrazovanja dolazi do izražaja više nego li u bilo kojem drugom sektoru. Kada razgovaramo o prilikama za budućnost, svakako bi bilo poželjno da se intenzivira suradnja između nadležnih tijela i ponuditelja obrazovanja, tj. odgojno-obrazovnih ustanova. Praktičari često imaju osjećaj da su prepušteni sebi i u tom dijelu bi ih trebalo osnažiti. Također bih volio kada bi u našoj obrazovnoj politici nešto snažnije bili zastupljeni i tzv. alternativni načini obrazovanja, u što spadaju i međunarodne škole, i to na način da se snažnije prepoznaju njihove specifičnosti i prizna pravo, ne na povlašten, nego jednostavno na drugačiji tretman u pogledu propisa kojima se uređuje njihov rad.

Jedan ste od autora recentnog priručnika „Učimo zajedno učiti i poučavati“. Znaju li djeca danas kako učiti? Drugim riječima, uči li se za ocjenu ili zaista za nova znanja?

Danas se, nažalost, sve češće govori o poteškoćama koje učenici imaju s koncentracijom, samostalnošću, organizacijom vremena i općenito strategijama učenja. Također, stječe se dojam da su praktična znanja nešto manje na cijeni. Svjedoci smo da djeca imaju osjećaj da uče za ocjenu, ne prepoznajući da je znanje kapital za život. To je nešto što moramo promijeniti.

Čime se vodite pri odabiru profesora i predavača s kojima surađujete? Moraju li profesori u Adria školi imati neke posebne vještine?

U odabiru profesora uvijek se vodimo načelima profesionalnosti i ljudskosti. Svi naši profesori su stručnjaci u svom području i osim potrebnih kadrovskih uvjeta posjeduju zanimljivo životno i radno iskustvo, kao i odlično znanje engleskog jezika. Povrh toga važna nam je njihova predanost, otvorenost, kolegijalnost i kreativnost.

Kako ste došli na ideju za otvaranje vrtića i škole po IB programu?

Motivacija za osnivanje ovakve ustanove želja je da se našem kraju i zajednici ponudi drugačiji pristup odgoju i obrazovanju djece koji će u sebi objediniti najbolje od hrvatske obrazovne tradicije i međunarodnih praksi.  Kvarner doživljava gospodarski procvat i  u tijeku su ulaganja u Luku Rijeka, izgradnju Porto Baroša, preuređenje postojećih i izgradnju novih hotela i resorta, i sl. Riječ je uglavnom o stranim investitorima, koji su osim poslovanja, u naše krajeve preselili i svoje živote, i koji zbog nemogućnosti obrazovanja djece na engleskom jeziku, često žive odvojeno od obitelji. Nije zanemariv ni udio povratničkih obitelji koje također žele da im djeca nastave obrazovanje u školi koja je pristupom čim sličnija onoj koju su do sada pohađali u inozemstvu. Osim toga, sve veći broj Hrvata želi svojoj djeci osigurati obrazovanje koje je međunarodno priznato i konceptualno drugačije. Stoga iskreno vjerujemo da će od ovog projekta profitirati cijela lokalna i šira zajednica.

Iako se IB program u Hrvatskoj provodi u Zagrebu i Splitu, je li Adria International School prva koja će ponuditi ovakav program od vrtićke dobi do fakulteta?

Tako je, koliko nam je poznato, mi smo jedina škola u Republici Hrvatskoj koja pod jednim krovom nudi sve programe od vrtića do fakulteta. Ovdje napominjemo da ove školske godine još uvijek ne nudimo diploma program, no već krajem ove kalendarske godine započinjemo s pripremama za uvođenje i tog programa.

Zašto baš Opatija?

Opatija je lokacijski na putu između Rijeke i Istre i time pristupačnija zainteresiranim obiteljima iz primjerice Istre ili pograničnog područja. Osim toga, riječ je gradu koji infrastrukturno nudi sve što i veći gradovi, no i dalje je dovoljno malen da omogući djeci humano okruženje s brojnim sadržajima u prirodi uz more i u brdima, na izložbama, koncertima, galerijama i sl.

159 država ima škole s ovim programom i interes u svijetu raste. Što Vam se čini, ima li dovoljno zainteresiranih za ovakav tip obrazovanja na Kvarneru?

Apsolutno smo sigurni u to. Kvarner je oduvijek bio usmjeren internacionalno. Riječ je o regiji koja je otvorena za nova iskustva i svjesna važnosti okrenutosti prema budućnosti. Iskazi interesa koje zaprimamo posljednjih dana to samo potvrđuju. Dovoljno je reći da zaprimamo predbilježbe za upise ne samo za iduću godinu, nego i za 2025. god.

Škola je namijenjena svima, ali s obzirom da je program na engleskom jeziku, posebno je pogodna za djecu stranih državljana koja često mijenjaju gradove u kojima žive i škole. Imate li informaciju koliko je takvih obitelji na Kvarneru, odnosno koliko je osnivanje ovakve škole povezano sa svime što se trenutno zbiva na Kvarneru? Jeste li već u kontaktu s nekim firmama koje zapošljavaju strance?

Da, sve što ste naveli je točno. Škola nudi rješenje za djecu stranaca koja ne poznaju dostatno hrvatski jezik, koja kraće vrijeme žive na Kvarneru ili tek doseljavaju ovdje. Iz dosadašnjeg iskustva možemo zaključiti da ih je sigurno i više nego što smo početno mislili. Katkada je riječ o obiteljima u kojim je jedan roditelj iz Hrvatske, a drugi stranac, a katkada o obiteljima koje su u cijelosti stranog podrijetla. Dio njih doseljava u ove krajeve zbog osobnih motiva, dio je fasciniran ljepotom našeg kraja i načina života, a dio vidi preseljenje kao priliku za investicije i pokretanje posla. Osim toga, u kontaktu smo i s tvrtkama koje zapošljavaju strance i one svesrdno podržavaju ovu inicijativu jer vide u tome priliku, ne samo za privlačenje stručnjaka iz drugih zemalja u ove krajeve, nego i za ulaganje u pomladak iz kojeg će danas-sutra regrutirati izvrsne i privlačiti ih u svoje redove.

Za kraj nam recite nešto više o budućim planovima za školu?

U budućnosti vidimo Međunarodnu školu Adria kao lidera u međunarodno  priznatom obrazovanju na engleskom jeziku u našoj regiji, ali i šire. Očekujemo da će kandidatura za PYP i MYP završiti iduće godine u lipnju kada ćemo, ako sve bude u redu, postati IB World School. U naredne dvije godine planiramo uvesti i Diploma program te tako ponuditi cjelovito obrazovanje od 3 do 19 godine svima onima koji žele svojoj djeci ponuditi obrazovanje za budućnost. Također,  želja nam preurediti i unaprijediti lokaciju na kojoj se nalazimo najsuvremenijom tehnologijom i izgradnjom STEM parka.